Još jedan hercegovac koji želi brendirati svoj sir

Kao što su Zupci nekada Dubrovčanima i Novljanima bili poznati po čuvenoj mrkvi, tako u novije vrijeme sve više postaju čuveni po siru, onom iz mijeha, škripavcu u grudi ili onom iz kace.

kisin pokazuje svoj sir

 

Nijedna od ove tri vrste se ne okrene kod zubačkih domaćina, naročito vikendom kada naše komšije iz dva susjedna grada dođu na trebinjsku pijacu, koju domaćini sve rjeđe imaju potrebu posjećivsti, jer im kupci dolaze „na noge“. Najuspješniji među njima svakakao je mladi Miroslav Kisin koji bi, kaže, prodao duplo više sira da ga ima, ali nema krava koje bi dale toliko mlijeko. Isto toliko je i danas tražena čuvena zubačka mrkva koja se, doduše, manje sije, ali bi je bilo mnogo više da se može navodnjavati. Za sve su, kaže Kisin, potrebna ulaganja i podsticaji kojih ima vrlo malo.

AMBICIOZNI PLANOVI

„Bilo bi i krava da ima podsticaja, da je malo više povoljnih kredita, jer ja ne tražim ništa badava, već samo neku minimalnu povoljnost. Konkurisao sam za opštinski kredit iz hidroakumulacijskih naknada, onaj najmanji od 20.000 maraka, ali mi trebaju četiri žiranta, što je teško ostvariti, a tako mnogo se time može postići, odnosno, meni bi mnogo značilo“, započinje priču ovaj mladi poljoprivrednik koji je za pola godine postao jedan od glavnih trebinjskih proizvođača sira.

Već je, kaže, stupio u kontakt sa posrednicima međunarodnih organizacija koje rade na zaštiti autohtonih proizvoda pojedinih evropskih krajeva, pa bi mogli mnogo uraditi i na zaštiti našeg kravljeg sira, ali su za sve potrebna velika materijalna sredstva.

On je, međutim, sva sredstva koja je uložio u svoju farmu obezbijedio sam, zajedno sa svojom porodicom, tako da za sada ima pet muznih krava simnetalki, o čijem zdravlju brine Veterinarska stanica „Dana“ i koje mjesečno daju stotinjak litara visokokvalitetnog i apsolutno zdravog mlijeka, ali je njegova vizija mnogo šira i obuhvata farmu sa 20 grla.

„Na postojećem objektu će se nadograditi još jedan mnogo veći dio, a na spratu je predviđena izgradnja ljetnikovca, u kome planiram uraditi i degustacionu salu koja će ugostiti sve potencijalne mušterije, što spada u jednu dugoročniju viziju, dok je, kratkoročno gledano, moj plan da uskoro proširim kapacitete za novih pet grla i to bi realizovao odmah nakon što mi bude odobren pomenuti opštinski kredit za samozapošljavanje u visini od 20.000 maraka“, kaže Kisin.

Iako je po struci armirač, ovaj je vrijedni Hercegovac, koji je punih 13 godina radio na građevini, odlučio da se vrati zanatu svojih pradjedova, jer je Zubački plato, kako kaže, Bogom dat za bavljenje stočarstvom i poljoprivredom.

I mnogo je mladih Zupčana koji bi, kako kaže, postupili slično, jer je mnogo onih koji su bez posla, ali im se, nažalost, sve više na Birou za zapošljavanje pridružuju i njihovi roditelji čija se radna mjesta gase, kao što se desilo sa Miroslavovom majkom koja je radila u „Novoteksu“. Ipak, sretna je okolnost bila da je ona od svoje majke naučila sve o pravljenju sira na tradicionalni način, isto onako kako se stotinama godina unazad radilo, pa su Kisini u svome selu osnovali i registrovali Poljoprivredno gazdinstvo.

„Bilo bi još onih koji bi se vratili na selo i ja lično smatram da je novi gradonačelnik povukao dobar potez pokretanjem autobuskih linija prema trebinjskim selima, na koji način se omogućava da mladi koji žive u gradu mogu češće dolaziti roditeljima na selu da im pomažu u poljoprivredi i održavaju selo, pa čak da i u njemu žive, a djecu da školuju u gradu“, kaže Miroslav.

BUDUĆNOST U UDRUŽIVANjU

Zupčani mnogo očekuju i od najavljenog projekta vodosnabdijevanja, jer će se moći navodnjavati i poljoprivredne površine, ali i farmeri neće morati plaćati cisterne sa vodom za održavanje higijene, napajanje stoke i slično. Kažu da vjeruju gradonačelniku Vučureviću i da će njegovu podršku ovom kraju popljoprivrednici, koji uskoro osnivaju svoje udruženje, znati da cijene.

Kažu da udruženje neće biti samo zubačko, već da će se učlanjivati svi oni koji u udruženju budu nalazili svoj interes, kako bi lakše promovisali svoje proizvode, lakše došli do podsticaja, lakše dolazili i do saznanja o novim tehnologijama, agrotehničkim mjerama i slično, a u planu imaju i osnivanje zemljoradničke zadruge koja će biti dobar mehanizam za ulaganje u poljoprivredu.

„Zajedničkim djelovanjem ćemo se i bolje promovisati, i sir, i mrkvu sa Zubaca, ali i krompir sa Trebinjskih brda ili bilo koji drugi proizvod ma koga našeg sela, pa možemo zajednički nastupati i na sajmovima, na kulturnim manifestacijama i svugdje gdje se možemo promovisati. Bitno je samo da se ti proizvodi probaju, a ko ih jednom proba, vjerujte mi, dođe ponovo da ih kupi“, odlučan je Miroslav.

Što se, pak, sira tiče, osnovna tajna ovog mliječnog proizvoda kod Kisina se ne krije i ona glasi – ne skidati kajmak i siriti ga prirodnim sirištem, da bi se na kraju skladištio takođe na prirodan način.

„Pravimo sir u grudi, u kacama i u mijehu po starom i tradicionalnom receptu koji primjenjujemo u mašinskom pravljenju sira, odnosno, nabavio sam mašinu koja samo zamjenjuje starinski način zagrijavanja posude u kojoj se pravi sir i njegovog cijeđenja i odvajanja od surutke, što je ranije rađeno ručno“, kaže Miroslav, pokazjujući nam mašinu koju je nabavio u Novom Sadu i koja se, kaže, isplati svakom ozbiljnom proizvođaču.

Kravlje mlijeko i kravlje sirište ipak ostaju nezamjenjivi, bez ikakve hemije, a tako spravljene svježe sireve Kisini ili suše, ili ih dalje skladište u drvene kace ili mjehove, gdje dobijaju punoću i zrelost, a upravo to daje ovom siru savršen ukus.

O tome ukusu najbolje svjedoče oni najčešći kupci koji su i najprobirljiviji, a oni su uglavnom iz Herceg Novog i Dubrovnika, tako da se kod Kisina sir mora naručiti unaprijed.

Jedan dio se, doduše, proda i na trebinjskoj pijaci i u samom Trebinju gdje Miroslav vrši isporuke po narudžbi, ali su svi oni kupci koji su jednom na pijaci kupili njihov sir, sada već tradicionalni kupci koji dolaze na kućni prag po svoju narudžbu, jer se dešava da vrlo često sira nema na prodaju.

Upravo zbog ogromne potraženje njihovog sira Kisini žele udvostručiti broj muznih grla, a za to im trebaju podsticaji koje do sada nikada nisu dobili ni od resornog ministarstva, niti od lokalne zajednice, ali se na proljeće nadaju da će se nešto promijeniti u tom pravcu…

VAKUMSKO PAKOVANJE

Kisini ne žale ni u zapremini kao ni u kvalitetu sira, tako da je svježa gruda sira teška oko kilograma, a kada se osuši oko 700 grama i košta 7 maraka, dok kilogram sira iz kace košta 10, a sira iz mijeha 14 maraka.

U doglednom vremenu će svi ovi proizvodi biti pakovani u vakumska pakovanja, sa naljepnicama sa potrebnim deklaracijama…

Vesna Duka

Posted on mart 19, 2013, in Istočna Hercegovina and tagged . Bookmark the permalink. 1 komentar.

  1. sve ti je ovo super, ali 5 krava malo

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: