Agrokop: Uspješno završena berba grožđa

U poljoprivrednom preduzeću “Agrokop”, koga je u ovoj biološkoj sezoni zakupilo preduzeće “Premium vinogradi”, završena je berba grožđa, u kojoj je ubrano preko stotinu vagona.

AGROKOP OKONCANA BERBA

“Ovakav rod je približan prošlogodišnjem rodu, što je izuzetno dobar rezultat, naročito kada se uzme sušnost godine i činjenica da smo mi preuzeli vinograde u posljednjem momentu kada su u pitanju brojne tehnološke operacije koje su odrađene u vinogradima”, kaže Vladislav Kovačević, predstavnik kompanije “Swiss Nova Invest” koja je formirala novu firmu “Premium vinograde”.

Sve količine grožđa su u ovoj sezoni prodate malim i velikim vinarijama ovog kraja, kao i domaćinima koji su za to pokazali zainteresovanost, dok je za sada samo jedan mali dio otišao u preradu kod samih “Premium vinograda”.

Oni imaju u planu, tvrdi Kovačević, da u budućem periodu u većoj mjeri pokrenu preradu grožđa, kao i brojne druge investicije, ukoliko i u narednoj sezoni oni budu zakupci ovog najvećeg vinogorja u Republici Srpskoj.

“Nama ovih dana ističe ugovor o zakupu, a da li će, s obzirom na stečajni postupak u “Agrokopu”, doći do obnavljanja ugovora, što zavisi od Odbora povjerilaca i stečajnog upravnika, još ne znamo, iako se nadamo da hoće”, dodaje Kovačević.

Kaže da su do sada uložili oko 800 do 850 hiljada maraka i imaju namjeru daljeg ulaganja i u vinograde i u tehnologiju, kako bi kondiciono stanje svih vinograda bilo što bolje, jer ne odustaju od namjere da u kasnijem periodu kupe kompaniju.

Ukoliko naplate svo ono grožđe koje su prodali, u “Premium vinogradima” kažu da će do kraja godine biti na pozitivnoj nuli, ili možda sa nekim manjim profitom, jer su do sada imali velike troškove od kojih je većina bilo naslijeđenih.

Najidealnije bi, kaže Kovačević, bilo da odmah u novembru krenu sa zimskim radovima, koji ne bi zakasnili ni u decembru, ali s obzirom na praznike koji predstoje gotovo do kraja januara, postoji bojazan da dođu u prošlogodišnju situaciju djelovanja u posljednji čas.

Kada se završi ugovor o zakupu ni radnici više, do sklapanja novog ugovora, neće dobijati plate koje su im novi poslodavci isplaćivali na vrijeme, kao i sve druge troškove u dosadašnjem njihovom poslovanju, tako da je svima u interesu da se zakup što prije obnovi.

U međuvremenu i radnicima i novom poslovodstvu ide na ruku da se i stečajni postupak okonča što prije, jer bi se samo okončanjem stečaja znalo pravo stanje i stvorila mogućnost stabilnog poslovanja, bilo ono urađeno na način davanje koncesije ili nečeg sličnog….

V.D.

Advertisements

Posted on oktobar 16, 2012, in Istočna Hercegovina and tagged . Bookmark the permalink. 1 komentar.

  1. Kao redovni profesor poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Osman Pirija odlazi tad u Libiju, gdje u arapskim pustinjama podiže životvorne oaze. Početkom rata imenuju ga za upravitelja upropaštenog Agrokomerca, a onda dolazi kaos i neimari poput Pirije ostaju bez riječi i bivaju potisnuti od vandala. Umro je Pirija prije četiri godine u podijeljenom gradu – Aluminij, doduše, nije uništio Neretvu, ali je ostao aparthejdom podijeljen i zatvoren za Pirijine sunarodnjake… Donji dio toka Neretvinog, od Metkovića do ušća, kultivirao je, pak, Stanko Parmać (1913.- 1982.), partizan i gusar. Rođen je u Opuzenu, a kao učitelj službovaše prije rata diljem Dalmacije, da bi se aktivno uključio u narodnooslobodilački rat i postao zapovjednikom slavne Devetnaeste dalmatinske divizije. Bio je narodni heroj – proslavio se junaštvom u strašnoj bici na Sutjesci, a oslobođenje zemlje dočekao je u činu kontraadmirala. Umirovljen je 1958. godine, a nakon toga imenovan za direktora poljoprivredne zadruge Neretva u Opuzenu. Parmać je uskoro pozvao sovjetske stručnjake i naložio im da divovsku močvaru isuše i pretvore je u sredozemni voćnjak i vrt. Tako je stvoren PIK Neretva – na poljima gdje je nekad rasla trstika i šaš procvala je vinova loza, nikla su stabla mandarina i kajsija, bostana i pipuna. Stanko Parmać, čovjek staroga kova i čvrste ruke, smijenjen je početkom sedamdesetih, jer se suprotstavljao političkoj vrhuški iz Zagreba. Njegovu su smjenu radnici Neretve doživjeli kao udar na svoje uspjehe. Slomom komunizma opustjele su plaže Hepokove, a slasne metkovićke mandarine zamijenile su one iz Španjolske. Opustjela su i sjećanja na Osmana i Stanka. Ne ori se više kikot Grozdanin u humskim vinogradima. Radničku muku opljačkali su Brajkovići i Jambe, a edenski vrtovi Poneretlja urušavaju se i mogli bi uskoro propasti, potonuti ponovo u močvaru, upozoravaju stručnjaci, koje više nitko ne sluša. Zbog višegodišnjeg neodržavanja hidromelioracijskog sustava, more prodire u kanale i vodotokove, pa se ovakvom slanom vodom ne mogu navodnjavati poljoprivredne kulture. Kapitalizam nas već guši svojom bezosjećajnošću i mrzne nam srca svojim ledenim dahom. Nikada više sinovi rudara neće postajati pjesnici, niti sinovi ratara svjetski stručnjaci.

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: